Šta je kriza identiteta?

Kriza identiteta je razvojni događaj koji uključuje osobu koja preispituje sopstveni osjećaj sebe ili svog mjesta u svijetu. Koncept potiče iz rada razvojnog psihologa Erika Eriksona, koji je smatrao da je formiranje identiteta jedan od najvažnijih konflikata s kojima se ljudi suočavaju. Prema Eriksonu, kriza identiteta je vrijeme intenzivne analize i istraživanja različitih načina gledanja na sebe.

Erikson je napomenuo da je razvijanje osjećaja identiteta važno tokom tinejdžerskih godina, i da formiranje i rast identiteta nije ograničeno na adolescenciju. Umjesto toga, identitet se mijenja tokom života kako se ljudi suočavaju s novim izazovima i sa različitim iskustvima. Dakle, kriza identiteta može nastati u bilo kojoj dobi.

Šta je identitet?

Identitet uključuje iskustva, odnose, uvjerenja, vrijednosti i sjećanja koja čine subjektivni osjećaj osobe. Ovo pomaže u stvaranju kontinuirane slike o sebi koja ostaje prilično konstantna čak i kada se novi aspekti ličnosti razvijaju ili postojeći jačaju tokom vremena.

Kako se razvija identitet?

Erikson je vjerovao da je identitet formiran eksperimentisanjem s različitim ponašanjima i ulogama, kao i kroz društvene interakcije. Istraživač James Marcia proširio je Eriksonovu teoriju sugerišući da ravnoteža između identiteta i konfuzije leži u predanosti identitetu. Marcia je razvio metodu intervjua za mjerenje identiteta.

Sagledava tri različita područja funkcionisanja: profesionalnu ulogu, uvjerenja i vrijednosti i seksualnost. On je takođe identifikovao četiri različita statusa kroz koje ljudi prolaze dok razvijaju svoj identitet:

     a) Isključenje je kada se osoba prihvatila nekog identiteta bez pokušaja istraživanja identiteta.

  b) Postignuće se dešava kada je pojedinac prošao kroz istraživanje različitih identiteta i prihvatio jedan.

c) Difuzija se dešava kada ne postoji ni kriza identiteta ni prihvatanje jasnog identiteta. Oni sa statusom rasprostranjenosti identiteta imaju tendenciju da se osjećaju van mjesta u svijetu i ne traže osjećaj identiteta.

 d) Moratorijum je status osobe koja je aktivno uključena u istraživanje različitih identiteta, ali se nije još uvijek pronašla.

Marcia je tvrdio da krize identiteta pomažu ljudima da pređu iz jednog statusa u drugi; međutim, ljudi ne moraju nužno doživjeti svaki od gore navedenih statusa.

Uzroci krize identiteta

U Eriksonovim fazama psihosocijalnog razvoja, do pojave krize identiteta dolazi tokom tinejdžerskih godina u kojima se ljudi bore s osjećajem identiteta nasuprot konfuziji uloga.

U današnjem svijetu koji se brzo mijenja, krize identiteta mogu biti češće nego u Eriksonovo vrijeme. Takve krize se često javljaju kao odgovor na iznenadnu promjenu u životu osobe. To može uključivati promjene u ličnom životu ili šire društvene događaje, kao što je pandemija COVID-19. 

Ljudi imaju tendenciju da dožive krizu identiteta u različitim fazama života, posebno u situacijama velikih promjena, kao što su:

• Početak nove veze
• Prekid braka ili partnerstva
• Doživljavanje traumatskog događaja
• Učenje o zdravstvenom stanju
• Gubitak voljene osobe
• Zaposlenje ili otkaz
• Preseljenje 

Istraživanja takođe pokazuju da postoji niz faktora koji mogu uticati na to da li osoba doživi ono što se često naziva krizom srednjih godina. Takvi faktori uključuju:

• problemi sa zdravljem,
• stres i socijalna podrška.

Problemi mentalnog zdravlja kao što je depresija, bipolarni poremećaj i granični poremećaj ličnosti takođe mogu povećati vjerovatnoću da ćete doživjeti krizu identiteta.

Suočavanje s krizom identiteta

U mnogim slučajevima postoje koraci koje možete preduzeti kako biste sami sebi pomogli da prebrodite krizu identiteta. Neke stvari koje mogu biti od pomoći dok se suočavate sa pitanjima o svom identitetu uključuju:

     • Priznajte i prihvatite svoja osjećanja. Nastojte da identifikujete i razumijete osećanja koja imate o svom identitetu, a zatim ih priznajte i prihvatite. Recite sebi da je u redu osjećati se onako kako se osjećate, sa istom empatijom kao kada to govorite svojim prijateljima.

     • Istražite svoja uvjerenja i interesovanja. Kada preispitujete svoj osjećaj sebe, može biti od pomoći da pogledate unutra i razmislite o stvarima oko kojih ste strastveni. šta te zanima? Postoje li stvari koje vam se više ne sviđaju? Postavljanje pitanja i istraživanje novih hobija i interesovanja može biti koristan način da bolje upoznate sebe.

     • Razmotrite svoje ciljeve. Provedite neko vrijeme razmišljajući o svojim ciljevima u životu. Šta želite postići? Koje vrste stvari vam donose najviše radosti i sreće? Kriza identiteta može biti znak da neka potreba trenutno nije zadovoljena, pa pronalaženje načina da se ta potreba zadovolji može donijeti veći osjećaj ispunjenosti u vaš život.

     • Obezbijedite podršku. Imati prijatelje i porodicu na koje se možete osloniti može pomoći.

Liječenje krize identiteta

Ako kriza identiteta stvara značajnu nelagodu i ometa vas u normalnom funkcionisanju, ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje mogu vam pomoći. Razgovarajte s njima o tome kako se osjećate i promjenama ili stresu koje doživljavate. Zavisno od ozbiljnosti vaših problema s identitetom i posljedicama koje oni stvaraju, postoji nekoliko načina liječenja.

Psihoterapija

Terapija može biti od pomoći za rješavanje nekih temeljnih problema koji mogu doprinijeti vašoj krizi identiteta. Jedan pristup poznat kao kognitivna bihejvioralna terapija (CBT) radi na rješavanju negativnih misli i ponašanja koji mogu uzrokovati probleme s vašim pogledom na sebe.

Grupna terapija

Neka istraživanja su pokazala da je grupna terapija korisna u liječenju kriza identiteta, posebno kod adolescenata. Jedna takva studija pokazala je pozitivne rezultate nakon uključivanja u grupnu narativnu terapiju, koja se fokusira na pomaganje ljudima da pronađu svoj glas kroz priče koje sami pričaju.

Lijekovi

Ako su vaši simptomi praćeni anksioznošću ili depresijom, vaš ljekar može takođe predložiti ili propisati lijekove (lijekove protiv anksioznosti ili antidepresive) koji će vam pomoći.

Snažna socijalna podrška važan je dio mentalnog blagostanja i takođe može biti način da dobijete povratne informacije i ohrabrenje koje su vam potrebne da se osjećate ugodno sa svojim identitetom. Prijatelji, članovi porodice, društveni klubovi, vjerske grupe, timski sportovi i grupe za podršku mogu biti odlična mjesta za pronalaženje podrške koja vam je potrebna.