O svom mentalnom zdravlju možemo brinuti na više načina: razgovarajući o svojim osjećajima, odlaskom na psihoterapiju, baveći se fizičkim aktivnostima i slično. Nakon napornog dana na poslu, fakultetu ili u školi o sebi možemo brinuti provodeći vrijeme  u onim aktivnostima u kojima najviše uživamo. Većina nas voli se baviti onime što nas opušta i što  nam pruža predah od stresa svakodnevice. Za neke je to pisanje priča, crtanje ili sviranje, a za druge je šivanje, planinarenje, ribolov, kuhanje i tako dalje, ali glavno pitanje jest kako su te aktivnosti povezane s mentalnim zdravljem.

Aktivnosti u koje se  uključujemo u slobodno vrijeme  radi  vlastitog zadovoljstva poznate su nam kao hobiji. Pomoću njih razvijamo nove vještine i istražujemo svoje sposobnosti. Hobiji koji uključuju druge ljude, poput bavljenja sportom ili odlaska na kreativne radionice, omogućuju nam unapređenje komunikacijskih vještina i izgradnju odnosa s drugim ljudima. Mnogo je zdravstvene koristi u odvajanju vremena za aktivnosti u kojima uživamo. Aktivnosti poput pisanja ili crtanja omogućuju nam kreativno izražavanje, a napredak koji ostvarujemo pruža nam osjećaj svrhe ili smisla. Hobiji pružaju zdravu distrakciju od onoga što nam se svakodnevno događa jer zahtijevaju našu potpunu pozornost i uključenost te povećavaju naše zadovoljstvo životom. 

Uključenost u hobije smanjuje vjerovatnost pojave simptoma depresije i anksioznosti te smanjuje negativne učinke stresa na tijelo i um. Neke od dobrobiti hobija za tjelesno zdravlje su smanjenje tjelesnih učinaka stresa, odnosno snižavanje krvnog tlaka i razine kortizola te poboljšanje naše percepcije boljeg funkcionisanja vlastitog tijela. Kreativne aktivnosti nam omogućuju da proširimo neuronske veze u mozgu što je povezano sa oslobađanjem hormona dobrog osjećaja kao što je dopamin.

Hobiji kao jedan od alata u očuvanju našeg mentalnog zdravlja koje vrijedi probati su:

-Redovno vođenje dnevnika je moćan alat koji nam omogućava da prođemo kroz osjećaje i razmislimo o događajima koje doživljavamo. Često se preporučuje osobama sa anksioznošću.

-Planinarenje, jer boravak na suncu može povećati proizvodnju serotonina u tijelu. Serotonin je prirodni neurotransmiter koji igra ulogu u regulaciji našeg raspoloženja. Kada naše tijelo proizvodi pravu količinu serotonina osjećamo se sretni i smireni.

-Čitanje, odličan hobi ako osjećamo anksioznost. Čitanje nam može pomoći da odvratimo pažnju od negtivnog razmišljanja i smiriti nam puls, što će pomoći da se opustimo.

Aktivnosti koje ubrajamo u hobije, poput slikanja, sviranja ili plesa, koriste se i u  nekim oblicima psihoterapije kojima je u središtu određeni oblik umjetnosti (muzikoterapija, terapija slikanjem, psihodrama…). Kod nekih psihičkih bolesti, poput depresije i anksioznih poremećaja, liječnik ili psihoterapeut može savjetovati bavljenje hobijem, često kao nadopunu već postojećoj terapiji. Treba imati na umu da bavljenje hobijima nije zamjena za profesionalno savjetovanje i psihološku pomoć kod ozbiljnijih problema i poremećaja, ali je dobar  način brige o sebi u svakodnevici. Navedeni primjeri praktičan su poticaj kako brinuti o sebi i redovito odvajati vrijeme za aktivnosti koje volimo. Možda je upravo sada vrijeme da se vratimo onim starim hobijima u kojima smo uživali ili pak isprobamo neke nove zbog kojih ćemo biti sretniji.