logo-2994-333
Šta je depresija?
Šta je depresija?

Autorica: Lejla Musić, PRONI

Depresija je poremećaj raspoloženja koji se karakteriše prisustvom izuzetne tuge, razočarenja, usamljenosti, beznađa, osjećaja krivice i niže vrijednosti, misli o samoozlijeđivanju i suicidnih misli. Depresija se može javiti kao reakcija na događaje poput zlostavljanja, nasilja u školi, smrti nekog bliskog ili porodičnih problema poput nasilja ili raspada porodice. To je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta, te nije znak slabosti. Uzroci depresije su vrlo složeni obzirom da se i biološki i psihosocijalni faktori isprepleteni nalaze u osnovi depresivnog poremećaja. Naime genetski faktori, način odrastanja, odnos sa roditeljima, stresne situacije tokom djetinjstva, osobine ličnosti i kasniji životni događaji mogu dovesti do depresivnog poremećaja. Simpotomi depresije variraju od osobe do osobe i svako ko ima pitanja o simptomima i znacima treba da se posavjetuje sa stručnom osobom.

Da bi se postavila dijagnoza depresivnog poremećaja neki od ovih znakova i simptoma moraju biti prisutni gotovo svaki dan najmanje dvije sedmice:

  1. Depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan, što se navodi kao subjektivni iskaz ili opažanje drugih;
  2. Značajno smanjen interes i/ili zadovoljstvo u svim (ili gotovo svim) aktivnostima veći dio dana, gotovo svaki dan;
  3. Značajan gubitak tjelesne težine (npr. više od 5% tjelesne mase u mjesec dana) bez redukcijske dijete ili dobivanje na težini, ili smanjenje ili povećanje apetita;
  4. Nesanica ili (rjeđe) pretjerano spavanje;
  5. Psihomotorna uznemirenost/agitacija ili usporenost (što primjećuju i druge osobe);
  6. Umor ili gubitak energije;
  7. Osjećaj bezvrijednosti ili velike ili neprimjerene krivnje (ne samo osjećaj krivnje zbog bolesti);
  8. Smanjena sposobnost mišljenja ili koncentrisanosti, ili neodlučnost (bilo kao subjektivni osjećaj ili vidljivo od strane drugih);
  9. Opetovano razmišljanje o smrti, suicidalne ideje bez posebnog plana, pokušaj samoubistva ili poseban plan za izvršenje samoubistva.

Svako neobično ponašanje i povlačenje može (ali i ne mora) biti rezultat depresije. Međutim, svaku naznaku depresije potrebno je ozbiljno shvatti. Život sa depresijom navodi ljude da se plaše ili stide da budu označeni ozbiljnom mentalnom bolešću, zbog čega pate u tišini, umjesto da potraže adekvatnu pomoć. Ali, ljudi koji se bore sa ovom bolešću nisu sami. To je jedan od nsjčešćih i najlječivih poremećaja mentalnog zdravlja. Ranim, kontinuiranim liječenjem, ljudi mogu steći kontrolu nad svojim simptomima, osjećati se bolje i vratiti se uživanju u životu. Odabir liječenja ovisit će o rezultatu procjene. Postoji čitav niz lijekova protiv depresije i psihoterapija koje se mogu primijeniti u liječenju depresivnih poremećaja. Neki oboljeli od blažeg oblika bolesti, dobro će se nositi samo s psihoterapijom. Oboljeli od umjerene do jake depresije, najčešće osjećaju poboljšanje po uzimanju antidepresiva. Većini je najbolje kombinirano liječenje: lijek za postizanje relativno brzog olakšanja simptoma i psihoterapije, u svrhu učenja učinkovitijih načina nošenja sa životnim problemima, uključujući depresiju. 

Translate »