Brigu o sebi možemo razumjeti na mnogo načina – od toga kako se hranimo do toga koliko je bezbjedno auto koje vozimo i kolikom brzinom vozimo. Pojam „briga o sebi“ osnosi se na mnogo toga a uključuje sve ono što radimo za sebe kako bismo ostali psihički, fizički i emocionalno zdravi. Dakle, opšte blagostanje čovjeka u njegovoj svakodnevnici.

Brojna istraživanja pokazuju da „briga o sebi“ značajno utiče na povećanje psihološke otpornosti na stres i spoljašnje događaje, određeni vid prevencije različitih bolesti i stanja. Omogućava nam da se bolje nosimo sa stresom, štiti od sindroma sagorijevanja i ultimativno čini da živimo duže. 

Često sebe možemo zateći kako razgovaramo o tome što nam treba ili nedostaje od drugih - od roditelja, prijatelja, šefa - ali rijetko o tome šta možemo mi priuštiti sebi. Rijetko postavimo sebi pitanje – Šta je to mogu da uradim za sebe da se osjećam dobro i da mi bude udobniije u svojoj koži?  Ali, da li često pohvalimo sebe na autentčan način? Da li se trudimo da naučimo da tražimo i dajemo drugima pohvalu? Da li učimo da budemo ponosni na sebe, da vrednujemo svoje uspjehe? Koliko uživamo u rezultatima koje postignemo i da li zastanemo, zabodemo zastavicu, i proslavimo? 

Važno je da radimo na sebi i tome da se osjećamo dobro. Briga o sebi je i briga o našem mentalnom zdravlju iako odrastamo u okruženjima u kome se ne govori o mentalnom zdravlju i stavljanju pojedinca u fokus. Zatrpani obavezama i okruženi stresom zanemarujemo brigu o mentalnom zdravlju kao važnim elementom našeg opšteg zdravlja i blagostanja. 

Pitaš se šta već danas možeš da uradiš za sebe i svoje mentalno zdravlje?

Za početak, prihvati sebe! Svi smo različiti i baš ta različitost nas čini bogatijima. Svi smo mi socijalna bića pa je zato važno da ostajemo u kontaktu sa drugima. U vrijeme pametnih telefona i društvenih mreža imamo još više načina da komuniciramo sa ljudima koji nas okružuju. Važno je da razgovaramo o osjećanjima  kao i da pitamo druge za pomoć kada nam je potrebna. Ukoliko se osjećamo uplašeno, nesigurno, tužno ili smo pod stresom važno je da prepoznamo među prijateljima, okruženjem ili zajednicom nekoga sa kim možemo razgovarati i potražiti pomoć kada nam je potrebna. Stručna pomoć je uvijek najbolja opcija ukoliko želimo da se savjetujemo sa psihologom pa je dobro mapirati servise podrške. Jako često kažu „u zdravom tijelu zdrav duh“ i zaista je veza između mentalnog i fizičkog zdravlja snažna i za svakoga od nas je dobro da budemo fizički aktivni a mogućnosti za to brojne – od sporta, trčanja, plesa preko šetnje ili vožnje bicikla. Zdrava i izbalansirana ishrana pomaže nam da se osjećamo dobro a nerijetko i da uživamo u pripremi zdravih obroka. Slobodno vrijeme je vrijeme koje trebamo da odredimo da radimo stvari koje volimo, koje nas čine srećnim, za bavljenje hobijem ili nečim u čemu smo dobri. Iako je često teško pronaći vrijeme za sebe ne zaboravi da napraviš pauzu s vremena a vrijeme i posvetiš se sebi i svojim potrebama.

Ukoliko se ne osjećamo dobro i zadovoljno u svojoj koži, nećemo biti ni fizički zdravi i imaćemo problem da se izborimo čak i sa malim zdravstvenim izazovima. 

Zapamti - podjednako je važno da redovno peremo zube i idemo na preventivne preglede kod ginekologa kao što je važno da brinemo o svom mentalnom zdravlju i uzimamo vrijeme za sebe i ono što nas čini srećnim.